Prema Programu rada Općinskog vijeća Općine Velika Kladuša za 2011 godinu objavljenom 23.03.2011 br.01-05-59/11 u tematskim pitanjima predviđeno je za II tromjesečje JU Centar za socijalni radda dostavi „Informaciju o učenicima sa posebnim potrebama i učenicima koji ne pohađaju školu“.
Predložena tema ima za cilj da upozna Općinsko vijeće o djeci sa posebnim potrebama koja pohađaju nastavu na području općine Velika Kladuša, podacima kojima raspolaže JU Centar za socijalni rad, koje aktivnosti i poslovi se rade u vezi djecom i učenicima sa posebnim potrebama.
Informacija i evidencija o djeci koja ne pohađaju školu JU Centar za socijalni rad nema podataka jer nije u nadležnosti ove Ustanove da vodi evidenciju i utvrđuje podatke o djeci koja ne pohađaju školu.
Na području Općine Velika Kladuša prema podacima JU Centra za socijalni rad izvršena je procjena Komisije za ocjenjivanje sposobnosti, razvrstavanje i evidenciju djece i mladih sa posebnim potrebama za 55 djece. Od evidentiranih sedmero djece ne potpada pod Pravilnik za ocjenjivanje sposobnosti, razvrstavanje i evidenciju djece i mladih sa posebnim potrebama, a njih osam je ušlo u punoljetstvo.
Tako da je trenutni broj djece koja su evidentirana u JU Centar za socijali rad . Najveći broj djece sa posebnim potrebama su djeca sa kombiniranim/višestrukim teškoćama. Kod Komisije za ocjenjivanje, razvrstavanje i evidenciju djece i mladih sa posebnim potrebama trenutno ima 5 zahtjeva iz Centra za socijalni rad Velika Kladuša, koji su podnešeni do sada i 3 zahtjeva za rekategorizaciju.
Školovanje djece sa posebnim potrebama na području općine Velika Kladuša kao i šire je specifično, sa mnogim nedostacima, problemima i neuspješnostima. Djeca sa posebnim potrebama često ne pohađaju školu ili je ne završavaju, uzroci su različiti kao što su:- ne upisuju ih roditelji u školu, prestanak školovanja zbog neadekvatnih uvjeta u školi, teška financijska i materijalna situacija u porodici, nezainteresovansot roditelja i sredine za školovanje djece.
Prema evidenciji JU Centar za socijalni rad od ukupnog broja kategorisane djece koja su školske dobi 20 djece ide u O.Š. a 3 djece ide u srednju školu.Školu ne pohađa 17 djece (12 se nikako nije upisivalo u školu a 5 je prekinulo školovanje). Djeca koja idu u školu su uglavnom djeca sa lakšim teškoćama i oštećenjima, te mogu učiti i pratiti školsko gradivo sa samanjenim mogućnostima usvajanja. Uglavnom nemaju adekvatno prilagođen program niti tretman kako bi učenici iskoristili i pokazali svoje maksimalne mogućnosti.
Uspjeh učenika sa posebnim potrebama koji pohađaju nastavu je znatno slabiji od njihovih stvarnih mogućnosti iz razloga što isti nemaju individualni plan i program, individualni rad i tretman se ne provodi sa učenicima zbog nedostatka stručnog kadra, neadekvatna oprema i materijal u školama, kao i proceduralne prepreke.
Škole nemaju potrebnu opremu i pomagala za održavanje nastave sa djecom sa posebnim potrebama. Obzirom da djeca sa posebnim potrebama dosta teže usvajaju gradivo zbog smanjenog ili potpuno izostavljenog apstraktnog mišljenja i njihov nivo usvajanja znanja je niži od prosjeka. Za rad na nastavi sa djecom sa posebnim potrebama potrebno je primjenjivati dosta različitog materijala, didaktičke opreme i pomagala, kako bi se djetetu približilo i bolje upoznalo sa onim što uči.
Na osnovu podataka o djeci sa posebnim potrebama koja pohađaju nastavu, različito stanje je i prema mjestu življenja, odnosno školi koju pohađaju:
Djeca koja su kategorisana i koja pohađaju osnovnu školu na području Velike Kladuše
Djeca koja pohađaju školu izvan Velike Kladuše
Ovdje je važno napomenuti, da su ova djeca evidentirana i razvrstana od strane nadležne Komisije, a postoje i podneseni zahtjevi za 6 djece koja pohađaju školu i koja zbog teškoća ne mogu savladati predviđeni nastavni plan i program, a ne mogu se tretirati ni kao djeca sa posebnim potrebama. Smještenih u ustanove u kojima pohađaju školu prema posebnim prilagođenim programima sa područja općine Velika Kladuša pohađa sedmoro djece.
Petoro djece prema podacima JU Centra za socijalni rad koja su školske dobi, a zbog izraženih teškoća i neadekvatnog tretmana u školama ne pohađaju školu. Nisu ih roditelji upisali u školu ili su na procjeni spremnosti za polazak u školu dobili negativan nalaz, nepokretni ili nemaju uvjete za dolazak i odlazak iz škole (udaljenost, ne pristupačno mjesto življenja, nedovoljno financijskih srestava za obezbjeđivanje školovanja i odlaska u školu.
Podacima sa kojima raspolaže JU Centar za socijalni rad o djeci sa posebnim potrebama nije konačan u budućnosti će se povećavati, jer se povećava svijest stanovništva/roditelja koji imaju djecu sa teškoćama u razvoju da se obrate za informacije i pomoć vezane za djecu sa posebnim potrebama. Evidencija djece sa posebnim potrebama korisna je djeci i institucijama sa kojim je povezano, jer na taj način se mogu i tretirati u skladu sa svojim mogućnostima i sposobnostima.
Poražavajuća je činjenica da ima i velik broj djece koja nisu evidentirana, a koja pokazuje evidentne teškoće u razvoju, a za koje ne znamo, za koje roditelji ili škole ne prijavljuju niti traže da se podnese zahtjev za kategorizaciju, kako bi se dobio adekvatan nalaz i mišljenje o djetetovim mogućnostima i sposobnostima.
Kategorizacija za djecu sa posebnim potrebama je bitna iz razloga što će roditelji i škola dobiti stručne preporuke vezano za obrazovanje i tretman djece. Koja prema Zakonu o osnovnom i srednjem obrazovanju imaju pravo na obrazovanje.
Prema članu 19. Zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju stoje zakonski propisi na koji način djeca sa posebnim potrebama stiču obrazovanje, koja glase:
„Djeca i mladi s posebnim obrazovnim potrebama stiču obrazovanje u redovnim školama i prema programima prilagođenim njihovim individualnim potrebama. Individualni program, prilagođen njihovim mogućnostima i sposobnostima, izradit će se za svakog učenika, uz obavezno određivanje defektološkog i logopedskog statusa“.
Djeca i mladi sa ozbiljnim smetnjama i poteškoćama u razvoju mogu se djelimično ili u cjelini obrazovati u specijalnim odgojno-obrazovnim ustanovama, u slučajevima kad je nemoguće pružiti odgovarajuće obrazovanje u redovnim školama. Kategorije, postupak identifikacije, planiranje i način rada, profil, obuka i profesionalni razvoj stručnog kadra za rad s djecom i mladima s posebnim potrebama i druga pitanja, bliže se uređuju propisima entiteta, kantona i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, u skladu s principima i standardima
utvrđenim ovim zakonom“.
Prema ovim propisima i predviđenim načinom rada sa učenicima sa posebnim potrebama vidljivo je iz prakse da treba mnoge preduslove ispuniti i poštovati u cjeloklupnom obrazovnom sistemu, a koji se odnosi na kadrovsku, materijalnu i tehničku opremljenost škola, kao i spremnost obrazovnih ustanova što je vrlo važan faktor.
Rad sa učenicima sa posebnim potrebama zahtjeva mnogo pažnje vremena i dodatne oprema i didaktičkih materijala, kako bi učenici sa posebnim potrebama što lakše mogli usvojiti nastavno gradivo. Neophodno je za uspješan rad sa učenicima koji imaju teškoće u učenju izraditi prilagođeni program, prema individualnim sposobnostima svakog učenika. Za izradu prilagođenog programa potreban je tim stručnjaka, koji će raditi sa djecom i provoditi individualni program.
Tim stručnjaka koji trebaja da učestvuje u tretmanu i izradi prilagođenog programa za učenike sa posebnim potrebama su: nastavnik, pedagogo-psiholog, defektolog (edukator-rehabilitator, logoped, specijalni pedagog), socijalni radnik, direktor i roditelji.
Sa ovakvim načinom rada i stručnjacima uspjeh djece sa posebnim potrebama u nastavnom procesu bio bi kvalitetniji i produktivniji. Boljim rezultatima u osnovnoj školi stvara se veća mogućnost pohađanja srednje škole, što proizvodi profesionalno orjentisanu i osposobljenu osobu. Time se smanjuje mogućnost potrebe i zavisnosti od drugih lica, odnosno stvaramo osobe koje će biti sposobne obezbjediti sebi sredstva za život i biti samostalne. Sa ovakvim načinom i radom sa djecom sa posebnim potrebama i njihovim obrazovanjem smanjio bi se broj osoba kojima je potrebna stalna briga i nadzor drugih lica ili smještaj u specijalne ustanove za koje se plaća smještaj iz državnog budžeta.
Dvanaestero djece koja nisu upisana u školu zbog teškoća u razvoju, dovodi do odrastanja osoba kojima će kroz čitav život trebati pomoć i nadzor drugih osoba ili smještaj u ustanove, koje neće imati adekvaten uslove za život, neće biti osposbljeni za samostalno svakodnevno funkcionisanje.
Kod učenja i osposbljavanja djece i osoba sa posebnim potrebama vrlo bitna je činjenica i osposobljavanje za obavljanje svakodnevnih životnih aktivnosti kao što su: održavanje lične higijene, hranjenje i oblačenje, kretanje u sredini u kojoj se nalaze, socijalizacija i osposobljavanje za što veću nezavisnost od drugih.
Obrazovanje djece sa posebnim potrebama koje se provodi u BiH, pa tako i općini Velika Kladuša ne vrši se prema standardima i uvjetima koje zahtjeva inkluzivno obrazovanje, iz razloga što nisu ispunjeni osnovni preduslovi za provođenja ovakvog načina obrazovanja. Za provođenje inkluzivne nastave potrebno je ukloniti arhitektonske barijere na prilazima i u unutrašnjosti škole, obezbjediti stručan kadar, potrebnu tehničku i didaktičku opremu, educirati nastavnike i roditelje, primjenjivati različit materijal i pomagala, obezbjediti različit materijal i opremu za edukativan rad sa djecom, kao i povoljnu atmosferu u radnoj sredini. Inkluzivno obrazovanje koje se provodi u BiH je tzv. „divlja inkluzija“ jer pored neobezbjeđenih preduslova djeca sa posebnim potrebama pohađaju nastavu, a samim time ne mogu ni učiti u skladu sa svojim mogućnostima.
Suradnja sa školama i JU Centra za socijalni rad vezano za učenike sa posebnim potrebama odvija se dostavljanjem rješenja o kategorizaciji školama koju djeca sa posebnim potrebama pohađaju gdje se nalazi preporuka Komisije za rad sa učenicima što su isti dužni poštovati prema Zakonu o osnovnom i srednjem obrazovanju.
Ostvarili smo saradnju sa školama na način da su vršena ispitivanja djece koja pokazuju teškoće u učenju od strane dipl. edukatora-rehabilitatora, bez obzira da li su djeca kategorisana ili ne. Ispitivanjem su se utvrdile sposobnosti i teškoće koje djeca imaju u učenju, kao i mogući razlozi za to. Date su i preporuke na koji način da se radi sa djecom jer ista nemaju prilagođeni plan i program, međutim ovakva saradnja je oslabljena iz razloga što se nerjetko dešava da škole ne traže dodatnu pomoć niti savjetodavnu pomoć za dalji rad i učenje sa djetetom koje ima teškoće u učenju.
Teškoće za izradu prilagođenog programa za učenike sa posebnim potrebama iskazuju se i u tome što nadležna komisija koja vrši evidenciju i razvrstavanje djece ne daje precizne i jasne preporuke za rad i tretmane djece, a kako škole nemaju potreban stručni kadar izrada i primjenjivanje prilagođenog edukativnog programa je vrlo otežana. Česti i dugi prekidi rada Komisije za ocjenjivanje, razvrstavanje i evidenciju djece i mladih sa posebnim potrebama, pa podneseni zahtjevi dugo čekaju obradu tako da na taj način djete sa posebnim potrebama gubi dragocjeno vrijeme za učenje i napredak.
Pored djece koja imaju izražene razvojne teškoće, u velikoj mjeri prisutna je i kulturalana deprivacija, koja daje sliku djece sa teškoćama u učenju i takva djeca postižu dosta slabije rezultate od svojih stvarnih mogućnosti. Glavni uzroci kulturalne deprivacije su uglavnom udaljenost mjesta, loša materijalna i financijska situacija porodice, nizak obrazovni nivo porodice, odgojna zapuštenost, kao i nezainteresovanost za učenje. Sve ovo doprinosi lošem odgoju i obrazovanju učenika, postizanju lošeg uspjeha, kao i cjelokupnog društvenog funkcionisanja, te je potrebno raditi na prevenciji i sanaciji ovakvih pojava i stanja u školama i društvenoj sredini.
Sa ovim informacijama i podacima o djeci sa posebnim potrebama sa kojima raspolaže JU Centar za socijalni rad željeli smo vam dati podatke i komentare o djeci sa posebnim potrebama na području općine Velika Kladuša, kao i da se na ovaj način probudi svijest kod društva o ovoj populaciji kojoj su ugrožena i uskraćena monoga prava koja im se garantuju različitim Zakonima i propisima u državi i svijetu, a koja smo obavezni poštovati i provoditi.
{youtube}WnkZ_GiQyWo{/youtube}